Svako ko je zaposlen pre ili kasnije oseti stres na poslu. Svaki posao sadrži elemente koji mogu izazvati stres, čak i kada volite ono što radite. Nekada su to kratki rokovi, nekada visoka očekivanja, nekada izazovni zadaci, nekada neslaganje i nerazumevanje sa kolegama, predpostavljenima... Svakodnevni uzroci stresa na poslu su brojni. Ozbiljan problem nastaje kada stres postaje hroničan i kada prevazilazi kapacitet za prilagođavanje pojedinca. Na žalost, promena sistema vrednost gde su novac i materjalna dobit skinuli sa vrha i zamenili čoveka i humanost, uveli su hroničan stres u veliki broj kompanija.
Faktori koji najčešće izazivaju hroničan, „maligni“ stres su:
- Niske plate – nedovoljne za samstalan dostojanstven život
- Preveliko opterećenje – smanjen broj radnika, tako da su postojeći zaposleni preopterećeni i često moraju da rade duže odzakonskog okvira, bez dodatne nadoknade
- Nepostojanje mogućnosti za napredovanjem
- Posao koji nije zanimljiv i izazovan
- Nedostatak socijalne podrške
- Nedovoljno kontrole nad odlukama vezanim za posao
- Nedosledni zahtevi ili nejasna očekivanja od zaposlenog
Nažalost stres sa posla najčešće ne nestaje kada izađemo iz firme, ma koliko bi smo to želeli. Hroničan stres koji osećamo na poslu, najčešće se širi na sve aspekte našeg života pa često može da “zarazi” bračne odnose, prijatelske odnose, utiče na naš odnos sa decom, ali ugrožava i naše fizičko zdravlje.
Radna okolina koja izaziva hroničan stres najčešće dovodi do organskih problema kao što su: glavobolja, mučnina, bol u stomaku, nesanica, povišen krvni pritisak i sve vrste bolesti srca, poremećaj štitne žlezde, gojaznost, pojavu čira na želudcu, pad opšteg imuniteta, ali i emotivnih i kognitivnih problema kao što su: depresiju, anksioznost, nemogućnost koncentracije, povišena agresivnost i sl.
Pokušavajući da što brže i što lakše razreše tenziju, koju stresne situacije stvaraju, ljudi neretko pribegavaju nezrelim mehanizmima odbrane, kao što su prejedanje, jedenje nezdrave hrane, pušenje, zloupotreba droge i alkohola, komplikujući i otežavajući na taj način svoju situaciju još više.
Efikasni koraci za prevazilaženje stresa
- Pratite svoj stres – Nedelju ili dve, osluškujte sebe i beležite koje su to situacije koje Vas najviše uznemiravaju i najlakše izbace iz takta. Kako se tada ponašate? Zabeležite svoje misli, osećanja, reakcije, opišite okolinu, ljude koji su prisutni i uključeni u situaciju. Pravljenje beležaka pomaže da otkrijemo obrasce situacija koje nas izbacuju iz takta i stresiraju i postanemo svesni svojih reakcija na njih.
- Razvijajte zdrave odgovore - Kada osećate da tenzija raste u Vama, umesto cigarete, alkohola, nezdrave hrane, dajte sve od sebe da napravite zdrave izbore. Vežbanje i fizička aktivnost efikasno i brzo snižavaju nivo tenzije u organizmu. Brza šetnja, joga, vožnja bicikla, sve vrste individualnih i grupnih sportova, sve su to zdravi, dobro izbori. Nađite vreme za svoje hobije i aktivnosti koje volite. Bavljenje aktivnostima koje nam prijaju je opuštajuće i lekovito. Obezbedite sebi bar 7 sati sna. Najznačajnija funkcija sna je mentalna i fizička regeneracija
- Usposotavite granice – U današnjem digitalnom svetu lako je biti dostupan 24 časa dnevno. Nažalost takav način rada briše važne i zdrave granice posao/privatni život. Iako svi mi imamo različite sklonosti, kada je u pitanju spoj radnog i privatnog života, stvaranje jasnie granice, koja nama odgovara, može umanjiti potencijal za sukob između posla i privatnog života i stres koji dolazi sa tim.
- Dajte sebi vreme da „napunite baterije“ – Da bi smo izbegli negativne efekte hroničnog stresa potrebno je da sebi, svom umu i svom telu, damo dovoljno vremena da se oporavi i regeneriše. Za to je potrebno da se neko vreme potpuno „isključimo“ iz svih aktivnosti koje su povezane sa našim poslom. Godišnji odmor i svaka vrsta pauze sa posla i odmor, koji ćemo provesti na način koji nama odgovara, neophodni su za naš oporavak i „punjenje baterija“. Samo na taj način ćemo moći da se ponovo vratimo na posao osveženi, ojačani, oporavljeni i ponovo spremni da damo svoj maksimum.
- Nučite kako da se opustite - Tehnike poput meditacije, hipnoterapije, vežbe dubokog disanja i pažnje (stanje u kojem aktivno posmamo prisutna iskustva i misli ne sudeći im) mogu pomoći u uklanjanju stresa. Počnite odvajanjem nekoliko minuta svakog dana . Vežbajte usredsređenost na jednostavnu aktivnost poput disanja, šetnje ili uživanja u obroku. Veština da budemo u stanju da se fokusiramo na jednu aktivnost bez ometanja, pojačava se vežbanjem. Zadovoljstvo postaje još veće kada shvatimo da tu veštinu možemo primeniti na više različitih aspekata svog života.
- Razgovarajte sa svojim pretpostavljenim - Zdravlje zaposlenih je povezano sa produktivnošću na poslu, pa pretpostavljeni imaju podsticaj za stvaranje radnog okruženja koje omogućava zaposlenom da se oseća dobro, kako bi mogao da se usredsredi na posao. Svrha ovoga nije da se izloži lista žalbi, već da se smisli plan za upravljanje stresnim faktorima koje ste identifikovali, kako biste najbolje obavljali svoj posao. Tako neki delovi plana mogu biti osmišljeni kako bi Vama pomogli da poboljšate svoje veštine, n.p. u oblastima kao što je upravljanje vremenom, rešavanje konflikata, usavršavanje neke konkretne veštine u poslu i sl. dok drugi elementi mogu da ukažu na oblasti vezane za poslodavca, kao što su pojašnjavanje šta se očekuje od Vas, dobijanje potrebnih resursa ili podrške kolega, obogaćivanje posla, uključivanje izazovnijih i značajnijih zadataka ili unošenje izmena u fizički radni prostor kako bi bio udobniji, prijatniji ili kako bi se smanjili nepotrebni napori.
- Pronađite podršku - Prihvatanje pomoći od pouzdanih prijatelja i članova porodice može poboljšati Vašu sposobnost upravljanja stresom. Poslodavac takođe može imati na raspolagnju programe pomoći zapolenima. Ako se i dalje osećate preplavljeni stresom na poslu, možete se obratiti Centru za procene i razvoj SIMEX. Naši psiholozi su osmislili individualni, terapisko- edukativni antistres program “Od stresa do razvoja”, namenjen svima onima koji imaju doživljaj da ih stresne situacije “lako izbacuju iz koloseka”, onemogućavaju ih da budu efikasni i uspešni u ostvarivanju svojih ciljeva, ili pak im kroz različite psiho-somatske disbalanse narušavaju zdravlje. Program ima za cilj jačanje individualnih potencijala za prevazilaženje stresa, ali i što je još važnije, omogućava savladavnje tehnika koje će podstaći osobu da ovakve situacije iskoristi za razvoj i napredovanje. Program se delom sastoji od hipnoterapije, koja se pokazala kao izuzetno efikasna u postizanju duševnog i telesnog balansa, ali i edukativnih, klasičnih seansi razgovorom.